IFIGENEIA – fizika koja liječi #HorizonAtUNSA - Evropska noć istraživača u Bosni i Hercegovini

Intervju s prof.dr. Azra Gazibegović-Busuladžić, Univerzitet u Sarajevu (IFIGENEIA)

Naziv projekta IFIGENEIA dolazi od izraza “Isotope Generation with Efficient Ion Accelerator”, što u prevodu znači proizvodnja izotopa pomoću efikasnog jonskog akceleratora. Zvuči vrlo naučno, ali iza svega stoji fascinantna fizika. Da li bismo mogli reći da je to projekat koji uči mašine da pomažu doktorima da liječe ljude?

Projekat IFIGENEIA ima prvenstveno za cilj jačanje kompetencija i partnerstava koje će rezultirati znanjima za kostrukciju inovativne “mašine”/hardvera (ovdje konkretno se radi o jonskom akceleratoru) koja će se moći koristiti za proizvodnju radioizotopa. Ovim se više cilja na terapiju u medicini, nego na dijagnostiku. Projekat takođe uključuje i odgovarajuće primjene na dijagnostiku u zdravstvu, ali i na “dijagnostiku” u arheologiji. Manji dio projekta je fokusiran na primjene vještačke inteligencije i razvijanje odgovarajućeg softvera. Tako se u listi očekivanih rezultata nalazi kreiranje interaktivne virtualne realnosti vezane za proizvodnju radioizotopa koja bi dozvolila kako jednostavniju obuku, tako i čisto upoznavanje sa pocesom i upotrebom za širu javnost.

IFIGENEIA okuplja 22 partnera iz šest zemalja. Šta povezuje sve te različite timove i zemlje, fizika, inovacija, empatija, ili zajednička nada da zdravlje ne bi smjelo imati granice?

Meni se čini da mogu iskreno reći da različite timove i zemlje unutar ovog projekta povezuje i fizika, i inovacija, i empatija, a i stav da zdravlje ne bi smjelo imati granice.

LINAC tehnologija je u srcu projekta. Kako linearni akcelerator, jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, mijenja način na koji se proizvode izotopi i primjenjuju u medicini?

Do ovog trenutka radioizotopi za potrebe bolnica, za potrebe dijagnostike i terapije, uglavnom se proizvode pomoću kružnih akceleratora. Nešto manji procenat se proizvode u sklopu nuklearnih elektrana. Razlika između kružnih i linearnih akceleratora za proizvodnju radioizotopa jeste što kružni akceleratori mogu da proizvode samo jedan radioizotop, dok linearni akcelerator može imati mogućnost proizvodnje više različitih radioizotopa. Radi se o ekskluzivnoj tehnologiji. Naime, do sada u svijetu ima samo jedan takav akcelerator i to u SAD, otvoren tek prije par sedmica (www.nusano.com). Takva tehnologija je patentirana u SAD i radi se o akceleratoru koji može proizvoditi dvanaest radioizotopa od koristi. Ideja ovog projekta da uz pomoć znanja i stručnosti kolega u CERN-u takva tehnologija razvije i za potrebe i upotrebu ljudi na Balkanu.

Projekat se opisuje kao “ekološki prihvatljiv, siguran i fleksibilan”. Koliko fizika danas može pomoći da i medicina postane “zelenija”?

Fizika može pomoći da naše ustanove postanu “zelenije” i održivije na više načina. Što se tiče nuklearnog otpada, ovakav akcelerator se može iskoristiti za ubrzavanje raspada i kontrolisanje istog. Mogućnost proizvodnje više radioizotopa u jednom postrojenju – umjesto gradnje više postrojenja, takođe doprinosi održivosti.

IFIGENEIA nije samo nauka, već i način saradnje jer povezuje istraživače, industriju, javni sektor i građane. Koliko je važno da nauka danas ne živi “u laboratoriji”, već da aktivno sarađuje sa zajednicom i privredom?

Poznato je da su najrazvijenije države upravo one koje najviše ulažu u nauku. U razvijenim državama je normalno da većina mladih ljudi koji steknu doktorat iz fundamentalnih ili tehničkih nauka dobiju posao u privredi (često bolje plaćen nego posao u akademiji). Radi konkurentnosti, industrija često subvencionira dio istraživanja, drugi dio subvencionira država ili npr. Europski projekti. Jača veza akademije i privrede je neophodna za napredak, ali i za održivost.