Rialda Spahić

RAZGOVOR S POVODOM: RIALDA SPAHIĆ

KO JE RIALDA SPAHIĆ?

Rialda Spahić, magistrica kompjuterskih nauka i injženjeringa rođena je 1994. godine u Zenici. Trenutno je zaposlena u globalnoj energetskoj kompaniji Equinor (prethodno Statoil) u Norveškoj, u istraživačkom centru odjela za softverske inovacije. Diplomirala i magistrirala na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu. U toku studija bavila se edukacijom mladih djevojaka u IT u okviru IT Girls (Ujedinjene Nacije), te Girls Selfestem (USAID i Asocijacija Informatičara BiH). Radila je kao predavač na Microsoft Skill Centru te je prethodni Microsoft Student Partner. U toku 2017. godine u Oslu, zajedno sa kolegama iz četiri druge države, Rialda je pokrenula i vlastiti startup, Decdis. Decdis se bavio pronalaskom algoritma kroz vještačku inteligenciju i tzv. table-wearable biomarkera za prepoznavanje influenza virusa.  Razna iskustva su joj otvorila vrata istraživačkog svijeta te je sa profesoricom i mentoricom Kanitom Karađuzović-Hadžiabdić objavila dva istraživačka rada o detektovanju lošeg softverskog dizajna kroz machine learning. Trenutno nastavlja istraživanje započeto kroz magistarski rad za kognitivne komputacije i procesiranje prirodnog jezika.


ŠTA MISLITE O?


Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo da se bavite naukom?

Nauka je za mene način da istražim svoju radoznalost o svijetu. Od malena sam bila fascinirana prirodnim naukama. Odlučila sam da se posvetim kompjuterskim naukama jer je za mene informatika više od nauke, to je sasvim novi svijet koji oblikuje svaki aspekt naših života i bez kojeg ništa danas ne bi bilo moguće. Željela sam da budem dio onih koji oblikuju budućnost i koji su uvijek u korak sa brzim razvojem tehnologije te njenim utjecajem na naš svijet. Informatika i programiranje uopšteno su za mene ekspresija kreativnosti koja nema granica. Smatram da kada ste u kompjuterskim naukama, ništa nije nemoguće, a tome svjedočimo svaki dan u ovom digitalnom svijetu.

Koja pitanja/izazove ste željeli riješiti kada ste započeli istraživanje, zašto je to bitno?

Trenutno sam zaposlena u velikoj energetskoj kompaniji, koja se pored nafte bavi obnovljivim izvorima energije kao što su vjetar i solarna energija. Zaposlena sam u sotftverskim inovacijama te sam radila sa timom na vjetrenjačama koje svakodnevno postižu veću reputaciju u svijetu proizvodnje energije.

Uvijek sam težila ka tome da moj svakodnevni rad bude vezan za pronalaženje novih rješenja koja imaju pozitivan utjecaj na našu okolinu i svijet, te sam kroz svoj rad i trud ostvarila svoj san. Svijet u kojem živimo danas je pun izazova.

Naročito je pitanje energije koju svakodnevno crpimo te pronalaska novih obnovljivih i održivih izvora. Imam jako puno entuzijazma kada je riječ o našoj budućnosti, te ću se osvrnuti na knjigu “Factfulness” Hansa Roslinga koja govori o tome kako se svijet promijenio u proteklih desetina godina na bolje, iako se populacija foksira na negativne aspekte. Statistike pokazuju izrazito poboljšanje u svim aspektima života, globalno. Naravno, za skoro sav napredak trebamo da zahvalimo tehnologiji koja nam omogućava da svakodnevno pomjeramo granice čovječanstva. Smatram da tehnologija, naročito kompjuterske nauke, igraju jednu od glavnih uloga u svakoj disciplini, te da i ja mogu biti dio tih velikih promjena. Moja strast i entuzijazam prema nauci me vodi svaki dan i inspiriše da nastavim raditi na trenutnim istraživanjima. O tome govori i činjenica da sam u 2017. godini bila odabrana kao jedna od 25 mladih u cijelom svijetu za održivi utjecaj i ideje, gdje je u konkurenciji bilo preko 10.000 mladih naučnika i inžinjera iz cijeloga svijeta.

Znatiželja i strast je ono što vodi jednog naučnika ka novim otkrićima, bez obzira kako mali ili veliki koraci bili – svaki utjecaj je značajan.

Zašto je Vaše istraživanje i rad bitan za bh. građane, šta želite postići?

Bosna i Hercegovina je mala zemlja velikog srca kojoj su potrebni  mladi ljudi koji će raditi na napretku u bilo kojoj naučnoj oblasti. Smatram da gdje god da se nalazim, moje znanje i ljubav će se uvijek vraćati Bosni. To dokazujem svojim trenutnim radom na istraživanjima na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu gdje sam jos uvijek aktivna i jos uvijek pišem radove. Smatram da je bitno izaći u svijet i upoznati se sa trendovima te dijeliti to znanje sa onima koji dijele istu strast. Na ovaj način gradimo društvo mladih ambicioznih ljudi koji oblikuju budućnost.

Možete li predočiti Vaš rad putem analogije?

Istraživanje je kao slikanje, kao umjetnost, osim što su kist i boje zamijenjene tehnologijom i naukom.

Na šta ste najviše ponosni u svom radu, koja je najbolja stvar u vezi Vašeg posla?

Najviše sam ponosna na edukaciju koju su mi pružili roditelji. Smatram da svakodnevno sticanje znanja otvara mnoga vrata u svijetu budućnosti, baš kao što se i meni desilo. Najbolja stvar u mom poslu je ta da sam dio istrazivačkog tima koji neiscrpno radi na otkrivanju novih načina prikupljanja energije, posebno za obnovljivu energiju na što moramo da se fokusiramo ne samo u skorijoj budućnosti, nego sada i odmah. Svijet raste prebrzo, a resursa ponestaje – ponosna sam što sam dio brzorastuće tehnologije koja znatno mijenja naš stil zivota, a pored toga stavlja fokus na očuvanje okoline.

Vaš savjet budućim naučnicima i istraživačima?

Moj savjet budućim naučnicima i istraživačima je da nikada ne prestanu hraniti svoju znatiželju. Znatiželja i strast je ono što vodi jednog naučnika ka novim otkrićima, bez obzira kako mali ili veliki koraci bili – svaki utjecaj je značajan. Nauka ne poznaje granice, zašto bismo mi? 

,