RAZGOVOR S POVODOM: DAMIR KAPIDŽIĆ
KO JE DAMIR KAPIDŽIČ?
Damir Kapidžić je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu iz oblasti komparativne politike. Studirao je političke znanosti i međunarodne odnose u Berlinu, Potsdamu i Sarajevu, te je doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu. Predmet njegovog istraživanja su etnički konflikti, političke stranke, te demokratske i autoritarne politike. Fokus njegovog rada je na jugoistočnoj Europi, ali uključuje komparativne perspektive iz istočne Afrike i jugoistočne Azije. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u međunarodnim časopisima i kod izdavača izvan BiH.Voditelj je Horizon 2020 projekta ispred Univerziteta u Sarajevu, te drugih međunarodnih istraživačkih projekata, kao i član više COST akcija. Redovan je učesnik i izlagač na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, te gostujući predavač na univerzitetima u Europi i u svijetu. Član je upravnog odbora Istraživačke komisije „Politika i etnicitet“ Međunarodnog udruženja političkih znanosti (International Political Science Association) i član American Political Science Association.
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Znanost podrazumijeva jednu osobnu radoznalost istraživača. Na početku takva radoznalost ne mora biti usmjerena prema točno određenoj oblasti ili predmetu istraživanja. Ona može biti i općenita kao način propitivanja svakodnevnice. Ne mogu reći da me nešto posebno zainteresiralo za znanost ili da me nadahnulo da se time bavim. Za vrijeme školovanja nisam imao izraženu želju da postanem istraživač ili profesor. Ipak sam sebi uvijek, od malena, postavljao pitanja o tome kako društvo, kao skup pojedinaca koji se međusobno ne poznaju, funkcionira i stvara pravila i zajedničke norme ponašanja. Osobna radoznalost me gurala i vukla u smjeru znanosti koja je jedina pružala odgovore na ova pitanja. Kroz okvir znanosti sam mogao da zadovoljim osobnu radoznalost, te da na strukturiran način pronalazim odgovore za kojim sam tragao.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Ne, nije. Smatram da inspiraciju za istraživački rad ne treba tražiti samo među znanstvenicima. Osobe koje su bile inspiracija za moj rad se nisu nužno isticale kroz rezultate i uspjehe već kroz vrijednosti i ponašanja prema drugima. Vrijednosti kao što su upornost, otvorenost prema kritici, drugim i drugačijem, skromnost, dosljednost, te najvažnije velikodušnost drugih istraživača i istraživačica su bile inspiracija za moj rad na sebi i sa drugima. U suvremenoj znanosti je suradnja sa drugima ključna (bilo to sa studentima ili istraživačima) i uspostava dobrih oblika zajedničkog rada je nezamijenjiva.
NI: Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
Interes za znanost se već stvara kroz odrastanje i sa time treba početi u osnovnim školama, ali i kroz obitelj. Događaji koji aktivno uključuju cijelu obitelj u neki oblik zajedničkog istraživanja su veoma bitni. Danas postoje različiti oblici muzeja i izložbi koji se ciljano bave znanošću, a kod nas je to još uvijek tek u začetku. Dalje, u školama se djecu ne treba tjerati da na pamet uče beskorisne i zastarjele sadržaje kako bi dobili dobre ocjene. Treba se učiti kroz primjere i sve povezati sa stvarnosti i svakodnevicom. Kroz primjer svog sina mogu potvrditi da se o kompasu ne može učiti samo knjige bez da se on drži u ruci. Djecu treba što više voditi u muzeje i postavljati im pitanja, a ne samo davati im odgovore. Neka ih oni sami nađu jer će u svom životu morati pronalaziti odgovore na nevjerojatno kompleksna pitanja sa kojima se danas kao ljudska civilizacija suočavamo.
NI: Na šta ste najviše ponosni u svom radu, koja je najbolja stvar u vezi Vašeg posla?
Akademski posao jeste zapravo jedan način života. Mi nemamo radno vrijeme koje traje od devet do pet i gdje imate slobodne vikende. Profesori rade kada treba i koliko treba, često više od propisanog radnog vremena. Tu obitelj nažalost često ispašta, a može se primijetiti i manja mobilnost istraživača i istraživačica sa djecom i pogotovo žena. Ipak ovaj posao pruža mogućnost da postanete dio jedne šire akademske zajednice koja ne poznaje granice. U ovom poslu je suradnja nešto osnovno i jedna od najvažnijih aktivnosti koja doprinosi uspjehu. Ponosan sam što u svoje akademske kontakte ubrajam pametne i zanimljive i osobe sa svih strana svijeta, a posebice iz svih država bivše Jugoslavije, od kojih su mi mnogi postali i dobri prijatelji.
NI: Koji su vaši planovi za budućnost? Vaš savjet budućim naučnicima i istraživačima?
Svakako se želim nastaviti baviti istraživanjem, pisanjem i predavanjem jer je to u međuvremenu postao moj način života. Po mogućnost planiram proširiti interdisciplinarni fokus svog rada na pitanja i društvene izazove koji nas očekuju u skoroj budućnosti prvenstveno društvenih implikacija klimatskih promjena. Budućim znanstvenicima mogu savjetovati da mnogo vremena i truda ulože u stvaranje akademske mreže poznanika i prijatelja jer je to ključ svakog uspjeha. Prošlo je vrijeme kada su se znanstvenici mogli zatvoriti u svoje kabinete i samostalno pisati i istraživati. Ako danas želite biti uspješni i relevantni to ne možete uraditi sami. A također je mnogo zabavnije raditi u timu sa znanstvenicima i prijateljima iz cijelog svijeta.