RAZGOVOR S POVODOM: ALEKSANDAR MASTILOVIĆ
KO JE ALEKSANDAR MASTILOVIĆ?
Aleksandar Mastilović trenutno radi kao stručni savjetnik generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK). U BiH se vratio kao dio inicijative RAK-a za formiranje snažne ekspertske grupe sa međunarodnim iskustvom, da bi se ubrzali procesi digitalizacije društva i podržali projekti implementacije 4G, digitalizacije televizije i drugih aktivnosti u ovoj oblasti.
Aleksandar je diplomirao 2009. i magistrirao 2016. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U period od 2009. do 2014. godine bio je zaposlen na Univerzitetu u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet, Odsjek za telekomunikacije kao nastavni asistent i naučni saradnik. Dobio je prestižnu EU Marie Curie stipendiju za doktorska istraživanja 2014. godine, kada se pridružuje EU FP7 projektu ADVANTAGE kod jednog od partnera, Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, gdje je radio na oblasti unapređenja dizajna arhitekture za 5G sisteme sa fokusom na optimizaciju uplink komunikacije i kontrolu snaga u malim ćelijama (Small Cells) i nekoordinisanom slučajnom pristupu mediju za masivne i kritične mašinske komunikacije M2M. Aleksandar je pozivni predavač njemačke fondacije Friedrich Naumann za teme pametnih tehnologija, pametnih gradova i ko-osnivač Smart Cities Education Initiative in Western Balkans.
Autor je devet radova na međunarodnim konferencijama IEEE, dobitnik nagrade za Top 30 najboljih doktorskih studenata od IEEE Communications Society u 2015. godini. Istraživački rad mu je fokusiran na mobilne mreže 4. i 5. generacije, sa aspekta aplikacija za Internet of Things i pametne servise. Posebno je aktivan u oblasti razvoja pametnih gradova. Pored toga, radio je istraživanja u oblasti kompjuterskih mreža i sajber-bezbjednosti, primjenjene matematike i kriptografije.
Aleksandar je član upravnih organa IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers), međunarodnog udruženja elektroinženjera sa preko 600.000 članova, gdje je trenutno angažovan u sljedećim upravnim tijelima: IEEE Publications Services and Products Board, IEEE Young Professionals Committee, IEEE Platform Guidance Group, IEEE Internet of Things Standards Steering Committee. Kroz rad u ovim grupama, aktivan je u promociji pametnih tehnologija i korišćenja istih za unapređenje kvaliteta života.
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Naučno-istraživački rad je posebna vrsta zanimanja, jer je inspirisana potragom za nepoznatim, vizijom boljeg svijeta, poboljšanja ukupnog kvaliteta života. To je spoj kako ličnih afiniteta i vrhunskih sposobnosti, ali i nemirnog duha i karaktera predodređenog za koračanje nepoznatim. U ovoj vrsti posla teško je imati dva ista dana. Nauka danas rješava pitanja globalne transformacije poslovnog ambijenta u procese usklađene sa vizijom održivog razvoja bez usporavanja privrednog rasta i ukupnog napretka. Biti dio takvih inicijativa znači biti dio istorijskih procesa u kojima se mijenja i unapređuje ne samo lokalna sredina nego ljudska civilizacija u cjelini.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Na ovim prostorima, uzore ja lako naći, posebno ako radite u oblasti inženjerskih nauka, fizike, matematike. Svoje uzore sam od malena pronalazio u imenima Nikole Tesle, Mihajla Pupina i Pavla Savića, ta činjenica da su takva imena potekla sa ovih prostora podiglo je i moje samopouzdanje. To dokazuje da na ovim terenima postoji potencijal koji nikada do kraja nije iskorišćen. Kasnije, spoznajom da mi te oblasti bazirane na matematici i fizici idu od ruke, prirodan izbor je bio ostati u fundamentalnim istraživanjima ili primjenama kroz inženjerske nauke. Ja sam se odlučio za ovo drugo jer sam želio da sve te prednosti što prije plasiramo bliže građanima i svakodnevnim procesima.
NI: Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
U današnje doba, kada slobodno tržište usmjerava tokove novca, ti procesi definišu i afinitete i izbore karijera. Teško je sa vrlo ograničenim sredstvima motivisati mlade i talentovane ljude da se okrenu naučno-istraživačkom radu i akademskoj karijeri. U godinama iza dodiplomskih studija, kada većina mladih ljudi treba da riješi egzistencijalna pitanja (zasnivanje porodice, stambeno pitanje itd.), relativno niske plate na univerzitetima i institutima, i generalno premalo izdvajanje za nauku oko 0,3% bruto društvenog proizvoda u prosjeku u regiji Zapadnog Balkana, u odnosu npr. na 3% u EU, ne doprinosi popravljanju trenutne situacije. Iz toga razloga svjedočimo odlasku najboljih iz akademskog sektora u realni sektor i privredu, a onda i u zemlje EU, gdje se uglavnom bave konvencionalnim poslovima gdje ne mogu da iskažu sav svoj talenat. Rijetki se iz čiste zaljubljenosti u nauku odlučuju da ostanu u ovoj oblasti, ali ukupno gledajući to su izolovani slučajevi. Sistem nije odgovorio realnim izazovima. Posljedica za to je dijelom i nerazumijevanje značaja naučnog rada, inovacija, kreativnosti kao vještine, u stvaranju proizvoda i usluga koje su originalne i potencijalno zanimljive na širem tržištu, što bi imalo efekte na ukupnu sliku privrede. Nažalost, donosioci odluka ne vide te dugoročne projekte kao svoj prioritet i odlučuju se za kratkoročnije projekte i ulaganja koje nemaju takve efekte. Osim toga, ovaj pristup je značajan broj domaćih talenata već poslao u inostranstvo, gdje su pomenuti odnosi značajno drugačiji i gdje kompanije imaju realnu potrebu za talentima i kreativcima. Predugo je mnogima čekati da se za deceniju ili dvije te stvari promjene kod nas.
NI: Na šta ste najviše ponosni u svom radu, koja je najbolja stvar u vezi Vašeg posla?
Više je stvari koje bih želio da istaknem. Prije svega, mnogo puta sam čuo da sam bio razlog i inspiracija mladim ljudima od osnovne škole do završnih godina studija, da ostanu uporni u svojim maštarijama i traganju za novim znanjima. Ako postoji nešto vrijedno ulaganja našeg vremena, znanja i novca, onda je to nova generacija mladih ljudi, koji bi mogli da preokrenu postojeće odnose nabolje. Nadalje, dokazao sam svojm rezultatima da nema utemeljenja kompleks inferiornosti spram kolega iz razvijenih zemalja i da finansijska ograničenja koja mi imamo, nisu uvijek razlog da u rezultatima kasnimo, posebno kada su u pitanju teorijska istraživanja. Njihova prednost je svakako bolja opremljenost laboratorija i saradnja sa industrijom koje kod nas nema, ali mnoge stvari je moguće kompenzovati pravilnim pristupom.
NI: Koji su vaši planovi za budućnost? Vaš savjet budućim naučnicima i istraživačima?
Lično, nisam sklon pravljenju velikih planova, jer se stvari mijenjaju prebrzo u današnje vrijeme. Neki okvirni ciljevi u oblasti naučno-istraživačkog rada vezani su za završetak istraživanja koja sam započeo u oblasti novih 5G mobilnih mreža, ali i njihovih primjena kroz koncepte Internet of Things, ili specifičnije u sferi pametnih gradova, što može relativno brzo dati efekte i u lokalnoj sredini. Inovacije i kreativni rad želim transferovati i u komercijalna rješenja koja bi imala potencijal prodora na tržište, kako u regiji tako i šire.
Savjet ili poruka naučnoj zajednici, a posebno mladim ljudima na početku karijere, je da prije svega podignu stepen samouvjerenosti i da se oslobodimo bilo kojeg kompleksa. Zaista, ne postoji razlika između naših mladih talenata i njihove generacije u prvoj deceniji radnog iskustva. Ako se razlike i pojave, to dolazi kasnije kada formirani ekosistemi akademske zajednice u saradnji sa njihovom industrijom te stvari uspješnije završavaju i prenose u ravan komercijalnih usluga i proizvoda, dok mi takve prilike nemamo. Osim toga, da bi i ovo prethodno bilo razumljivo, poželjno je provesti pola godine do godinu i u visokorazvijenim zemljama da bi bolje razumjeli šta nam trebaju biti dugoročni ciljevi i da smanjimo postojeći jaz.
Poruka svima ostalim je da moramo uraditi sve da ovo društvo prepozna važnost ove teme i da proporcionalno tome alociramo javne resurse da podržimo kreativne projekte i one koji rade na njima, jer drugačije ne možemo promijeniti supstancu našeg društva i društvene odnose koji su danas na sceni.