RAZGOVOR S POVODOM: MILICA GRABEŽ
KO JE MILICA GRABEŽ?
Milkica Grabež je rođena u Ključu 1978. godine gdje je provela djetinjstvo i pohađala veći dio osnovne škole. Početkom 1992. godine se seli u Beograd, te završava osnovnu i srednju školu. Nakon toga se seli u Banja Luku gdje je završila Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci i odmah nakon završetka fakulteta upisuje postdiplomske studije na Medicinskom fakultetu u Banjaluci i magistrirala je u oblasti biomedicinskih istraživanja na temu „Procjena dnevnog unosa natrijuma kod studenata Univerziteta u Banjoj Luci“. Početkom 2010. godine, započela je specijalizaciju iz higijene-zdravstvene ekologije i krajem 2014.godine položila je specijalistički ispit, a završni specijalistički rad je bio iz oblasti ishrane.Trenutno je u završnoj fazi izrade doktorske teze pod nazivom „Uticaj polifenola iz ekstrakta kore nara na kardiometaboličke parametre kod pacijenata sa tip 2 diabetes mellitus-om“. Milkica Grabež je član Komore doktora medicine Republike Srpske i predstavnik BiH u dvije COST akcije: „Personalized nutrition in aging society: redox control of major age-related diseases“ i „Diagnosis, monitoring and prevention of exposure related noncommunicable diseases“. Takođe, kao jedan od istraživača, učestvuje u projektu IAEA „Applying Nuclear Techniques to Design and Evaluate Interventions to Prevent and Control Obesity in Adolescent in South-Eastern Europe“. Glavna oblast njenog profesionalnog interesovanja je ishrana, a posebno mehanizmi kojima način ishrane utiče na zdravlje ljudi. Autor je više naučnih i stručnih publikacija, kao i jedan od autora dva udžbenika u oblasti ishrane i zdravlja.
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Bila sam radoznalo dijete. Najčešća igra mog brata i mene je bilo rastavljanje stvari da vidimo kako tačno rade, kakav mehanizam ima unutra. Naša mama nije baš uvijek bila najsretnija našim hobijem, pogotovo kad bismo nešto rastavili, a na kraju imali višak dijelova. Otac je, s druge strane, razvijao tu našu radoznalost kroz razne igre, zagonetke i matematičke probleme. Kako sam rasla, tako je i ta radoznalost rasla, uobličavala se i kasnije usmjerila prema mehanizmima u ljudskom organizmu. Negdje pred kraj fakulteta, u okviru predmeta higijena smo izučavali povezanost ishrane i bolesti i tako je počela ta moja ljubav prema ovom području.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Nije se radilo o nekom posebnom istraživaču. Mislim da je moja profesorka, tada svojom energijom i entuzijazmom pokrenula interesovanje za kliničku nutriciju, a kako se radilo o oblasti medicine koja nije toliko istražena i o kojoj postoje i različite zablude, ostavljalo je puno prostora za nova saznanja.
NI: Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
Mislim da se je prirodno da su mladi ljudi zainteresovani, ali da ih kroz osnovnu i srednju školu moramo poticati da svoju radoznalost razvijaju, a ne gušiti ih samo teoretskim učenjem. Tako da prvo moramo nadahnuti njihove nastavnike i profesore za angažman u naučno-istraživčkom radu, bilo kroz edukativne radionice, naučne posjete školama ili kroz manifestacije kakva je i „Noć istraživača“.
NI: Na šta ste najviše ponosni u svom radu?
Ono što mene na mom poslu ispunjava su ljudi. Kako se svi na poslu bavimo istraživačkim radom, često nam se i oblasti istraživanja djelimično preklapaju. Tada mogu da se razviju veoma konstruktivne diskusije, koje nekad budu i emocionalno obojene, ali koje nam najviše pomažu u pravilnom sagledavanju problema i postavljanja ciljeva.
NI: Koji su vaši planovi za budućnost i šta savjetujete budućim istraživačima?
Upravo završavam doktorsku disertaciju i to je sada primarni cilj. Nakon toga imamo u planu dalja istraživanja u vezi sa temom disertacije, koja bi trebala da nam daju širu sliku i možda preciznije mehanizme djelovanja.
Moj savjet budućim studentima medicine, ali i mladim ljekarima je da o oblasti koja ih zanima pročitaju sve što im je dostupno i da će onda kada to stave ispred sebe vidjeti veliki broj otvorenih pitanja na tom polju, koja i dalje čekaju odgovor.