RAZGOVOR S POVODOM: IRMA KARABEGOVIĆ
KO JE IRMA KARABEGOVIĆ?
Rođena u Bihaću, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Po završetku srednje škole, 2011. godine upisuje dodiplomski studij na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu, odsjek genetika i bioinžinjering, gdje dobiva priliku da stažira u Turskoj na Karamanoğlu Mehmetbey Univerzitetu. Nakon uspješno završenih dodiplomskih studija, osvaja Erasmus Mundus stipendiju, napušta Bosnu i Herzegovinu i odlazi u Rotterdam, Holandiju. Zalaganjem tijekom magisterskih studija produžuje svoju stipendiju na još jednu godinu te stiče dodatno obrazovanje postdiplomskih studija na Erasmus Univerzitetu u oblasti genetičke epidemiologije u domeni epigenetike. Tijekom tih dodatnih prilika u Rotterdamu, objavljuje naučni rad u internacionalnom žurnalu i započinje internacionalni projekat. Zbog kompleksnosti projekta ostaje u Holandiji još pola godine te radi kao znanstveni istraživač. Pored ponuđenih doktorskih studija, napušta Holandiju jer osjeća da joj je vrijeme za novi izazov.
2019. godine se zapošljava se kao doktorski kandidat na Nacionalnom laboratoriju zdravstva u Luksemburgu i upisuje doktorski studij na Univerzitetu u Luksemburgu iz oblasti sistema i molekularne biomedicine. Njena oblast tijekom doktorata jeste prikupljanje i analiza mikrobioloških podataka sa asocijacijom na humani papillomavirus i karcinom grlića maternice. Oblast njenog istraživanja jeste sekvenciranje sljedeće generacije na mikrobiološkim uzorcima. Ukratko, sekvenciranje sljedeće generacije jeste sekvenciranje DNK sa različitim metodama u kojima se milioni predložaka (eng.template) sekvenciraju istovremeno u jednoj reakciji omogućujući jeftiniji i brži način sekvenciranja. Nakon sekvenciranja sljedeće generacije, njen fokus je da pridobijene rezultate provede kroz statističku obradu podataka.
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Ne postoji određeni momenat kojeg se sjećam da me je nadahnuo za nauku, interes je postojao od djetinjstva. Kao mala sam čitala mnoštvo enciklopedija, brat je bio student generacije, stric akademik, tako da mi je to bilo prvo okruženje. Kažu da je u industriji novac, ali u nauci je srce.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Nije nužno nečiji rad bio inspiracija mog istraživanja, ali neki ljudi koji su mi predstavljali nadahnuće bi bili Françoise Barré-Sinoussi ili Rosalind Franklin. Pored velikih imena, mnogo su veći utjecaj imali naučnici iz okruženja. Ljudi koji ustanu svako jutro i kreću iznova sa starim problemom koliko god puta bilo potrebno dok se rješenje ne pronađe. Svi mi imamo pogrešnu percepciju da nam je fokus na finalnom proizvodu, poznavanje više ljudi u vašem uskom okruženju koji su u sličnoj situaciji vam omogućava realniju sliku.
NI: Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
Moje lično mišljenje je da se rodiš kao istraživač, moraš da voliš to što radiš. Ako te istinski nešto zanima, priliku ćeš stvoriti bez obzira iz koje države dolaziš i kakva ti je pozadina. Nastanici i profesori koji u vas vjeruju čine ogroman doprinus u vašem daljnjem obrazovanju.
NI: Na šta ste najviše ponosni?
Stvari koje me čine ponosnom jesu objavljeni radovi u internacionalih žurnalima, te vođenje internacionalnog projekta. Osjećate se poprilično ponosno dok stojite ispred svjetskih stručnjaka i objašnjavate svoj rad, poštovanje koje zadobijete tim je neopisivo. Ne postoji osjećaj koji se može mjeriti sa zadovoljstvom kada odgonetnete nešto što vas je mučilo sedmicama, ponekad i mjesecima. Osjećaj kada se to u vama posloži je neuporediv, kongresna putovanja su svakako pozitivan dodatak.
NI: Koji su vaši planovi za budućnost i šta savjetujete budućim istraživačima?
Moji planovi za budućnost se ne razlikuju mnogo od sadašnjih, što je čitanje, analize i daljnje usavršavanje. Ono što bih preporučila budućim mladim istraživačima jeste da izbjegavaju poređenja sa drugima, osobito ako je osoba sa kojom se poredite sklona samohvalisanju, te da malo više pročitaju o Dunning-Kruger efektu. Doktorat nije šprint, nego je maraton.