RAZGOVOR S POVODOM: EMINA ŠUNJE

ŠTA MISLITE O?

Šta Vas je nadahnulo da se bavite naukom?

Mislim da odgovor na ovo pitanje jednostavno leži u prirodi moje ličnosti. Još kao dijete pokazivala sam neobičnu znatiželju za sve pojave oko mene te sam uvijek imala bezbroj pitanja. To nije bila samo životna faza odrastanja, nego je moja znatiželja srazmjerno rasla sa znanjem kojim sam sticala. Afinitet za prirodne nauke su također nešto što je proizašlo iz mojih dječijih dana te sam već u dobi od 10 godina znala da ću se u životu baviti nečim što ima veze sa prirodom. Odlučila sam upisati Biologiju – studij filozofije života – koji je nekako nudio najvise sadržaja koji daju odgovore na moje primarne interese, a ujedno objedinjuje i dovoljnu količinu znanja iz drugih prirodnih nauka poput hemije i fizike.

Kao student nisam mogla prihvatiti da sam nešto naučila ako mi to nešto nije istinski bilo jasno u smislu razumijevanja datog procesa u svojoj filozofskoj osnovi, a to su mehanizam i razlog pojave – KAKO i ZBOG čega se nesto dešava? Oblast poput Evolucije, kojom se trenutno bavim u širem smislu, je nudila bezbroj ovakvih pitanja te je ova oblast Biologije možda i oblast koja ima najviše neodgovorenih pitanja. Zbog svoje znatiželjne prirode odlučila sam se posvetiti akademskoj karijeri i na taj način istraživati neodgovorena pitanja koja me zanimaju – pitanja poput bezbroj njih koji se kriju u skrivenom svijetu vodozemaca i gmizavaca. Ova skupina životinja ispoljava fascinantne biološke karakteristike čije je istrazivanje poput igre kojom znatiželjni ljudi zabavljaju svoj um. Ja sam ustvari samo znatiželjno dijete koje nije odraslo i voli se igrati, i to najviše u prirodi, a to je vjerovatno i objašnjenje moje profesionalne orijentacije.

Možete li svoj rad predstaviti putem analogije?

Analogno majstoru koji pokušava naći kvar u autu te ga popravio, i ja svojim radom pokušavam naći odgovore na pitanja koja, u različitim sektorima njihovog aplikativnog konteksta, imaju moć popraviti našu sredinu. Najprije mislim na sektor edukacije i, u širem smislu, državnih tijela koji se bave zaštitom prirode.

Zašto je Vaš rad i istraživanje bitno, šta ste htjeli postići ?

Vodozemci i gmizavci su klasa životinja koje me privukla jer je misteriozna. Riječ je o životinjama koje se rijetko viđaju, a nastanjuju planetu već milionima godina prije nas, te su preživjeli “sve i svašta” pa su, prilagodbom na te promjene, našli načina da prežive do današnjeg dana.

Moje istraživanje, koje je ujedno i tema moje doktorske disertacije, bavi se pitanjem lokalne adaptacije (prilagodbe) kod populacija prenjskog alpskog daždevnjaka. Populacije ovog daždevnjaka koje žive u Hrvatskoj se nalaze samo u vlažnim šumama dok su populacije u Bosni i Hercegovini prisutne iskljućivo i samo ispod visokih planinskih vrhova Prenja i Čvrsnice – iznad linije šume.

Budući da je riječ o hladnokrvnim životinjama čija termalna regulacija, kao i regulacija isparavanja vode iz njihovog tijela apsolutno zavise od uslova vanjske sredine, mene je zanimalo da dokučim prilagodbene životne mehanizme koje omogućuju da ista vrsta naseljava potpuno različite životne sredine. Odgovore na ova pitanja dajem istraživanjem termalne biologije vrste, njihove morfologije, genetike i ekologije u širem smislu. Riješenje ovakvih pitanja je od izuzetnog značaja jer zahvaljujući njihovim odgovorima, osiguravamo opstanak biodiverziteta od kojeg, na koncu, svi mi ovisimo. Širenje svijesti razotkrivanjem tajni skrivenih u prirodi imamo moć zaustaviti globalno ludilo koje prijeti ljudskoj civilizaciji.

Širenje svijesti razotkrivanjem tajni skrivenih u prirodi imamo moć zaustaviti globalno ludilo koje prijeti ljudskoj civilizaciji.

Na šta ste najviše ponosni?

Najviše sam ponosna na sve što sam postigla svojim radom i trudom – kao dobitnik većeg broja istraživačkih grantova, projekata i nekoliko stipendija za obrazovanje, postigla sam (naučnu) samostalnost i dobila veliko samopouzdanje. Naravno, ovo sve uz pomoć najprije mojih roditelja kojima sam beskrajno zahvalna za podršku bez koje ne bih sigurno uspjela. Jedna od najboljih stvari kod posla istraživača, je da si osiguravam konstantan lični razvoj i neminovan dugoročan rad na sebi kroz cjeloživotno učenje, a to su za mene vrlo bitni elementi života. Također, bitna stvar moga posla je što dobijam priliku djelovati i mijenjati svoju životnu sredinu nabolje. Posao istraživača je dinamičan, uvijek različit i izvan okvira uobičajenih profesija. Dosta se putuje, konstantno se radi na razvijanju profesionalne mreže sa istraživačima diljem svijeta, a pri svemu tome se stalno nešto nauči, i to ne samo u oblasti nauke nego i o ljudskim sudbinama, životima i pričama. Uživam u svom poslu jer imam priliku djelovati najprije na mlade ljude gdje ih pokušavam inspirisati i pokrenuti noseći poruku da su sami odgovorni za svoju sudbinu. Kroz područje svoga djelovanja imam priliku i uticati na bitna pitanja koja se tiču zaštite prirode BiH koju volim i poštujem svim svojim srcem.

Zašto je Vaš rad bitan za bh građane?

Odgovori na moje istraživanje imaju veliku primjenu u oblasti Konzervacijske biologije koja koristi znanje fundamentalne nauke kako bi dala konkretne aplikativne korake (često definisala i zakonske okvire) koji se trebaju poduzeti da bi se osigurao dugoročan opstanak određene vrste (prirodnog resursa uopste). U tom smislu iz mog doktorata će proistaći tačne smjernice koje bi država morala poduzeti kako bi se osigurao opstanak prenjskog alpskog daždevnjaka – izuzetno rijetkog i ugroženog animalnog resursa koje se u svijetu nalazi samo u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, i Prokletijama (Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu) a ozbiljno mu prijete klimatske promjene i bolesti vodozemaca koji se globalno šire brzinom svjetlosti. Ove smjernice se, između ostalog, vežu za dobivanje zakonske osnove kojom bi se zaštitio habitat daždevnjaka, tj. da se područje planina Prenj i Čvrsnica proglasi Nacionalnim parkom. Proglašenje ovog područja kao takvim bi imalo višestruki značaj za sve građane BiH: zaustavio bi ilegalne sječe šuma, gradnju

kamenoloma i mnoge druge (vrlo često koruptirane) poduhvate, a osigurao bi građanima sigurnu oazu mira za ispunjenje duhovnih i prirodnih potreba poput nesmetanog boravka u prirodni, planinarenja, alpinizma i sl., a državi bi osigurao drugačiji vid profita razvojem eko turizma.

Značaj ovakvog koraka za male lokalne zajednice nema potrebe ni spominjati. Dalje, BiH mora ispuniti i određene kriterije u polju zaštite biodiverziteta na nivou države kako bi se osigurao proces evropskih integracija; takvi programi se odnose na uvođenje redovnih programa monitoringa vrsta, te planiranje (re)introdukcije raznih resursa na podobnim područjima, programi istrijebljenja invazivnih vrsta i slično. Uvođenje ovih programa bi osigurao i mnoga radna mjesta za nas biologe čiji integritet i profesionalni značaj svakodnevno bivaju sve više narušeni u ovoj državi.

Vaš savjet budućim naučnicima i istraživačima?

Budućim naučnicima i istraživačima dajem savjet da slušaju svoje srce a ne strahove; da se uvijek pitaju i zanimaju, a da nikada ne prestanu maštati o mogućim odgovorima na postavljena pitanja. Da vjeruju u sebe i budu istrajni i da onog trenutka kada žele da odustanu – tada ustvari trebaju najviše uprijeti jer upravo tada nastupa promjena u njihovu korist koja dolazi kao nagrada istrajnosti, a to znam iz iskustva. Istraživački put nije lagan jer nosi sa sobom veliku odgovornost, ali nosi i veliku nagradu vrijednu svake borbe – rast i unutrašnje zadovoljstvo.