Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT) zvanično je započela realizaciju projekta INISGHT, u sklopu Horizon WIDERA programa Evropske unije. Riječ je o trogodišnjem projektu čiji je cilj uspostavljanje mreže ekosistema za talente, kako bi mladi istraživači imali kvalitetniju edukaciju i lakše se prilagodili savremenom tržištu rada. Na projektu učestvuju neki od najznačajnijih evropskih partnera poput Fraunhofer (Fraunhofer) instituta iz Njemačke, EIT Digital, i EIT Manufacturing, te TU Graz, i partneri iz još šest evropskih zemalja.
Tim povodom razgovarali smo sa Suadom Krilaševićem, predsjednikom ANNT-a.
1. Projekat INISGHT je tek počeo, ali već nosi snažnu poruku , stvaranje mreže za talente i razvoj mladih istraživača. Šta je ono što vas je najviše inspirisalo da se prijavite i preuzmete ovu ulogu lidera u BiH?
Nažalost, u BiH se vrlo malo priča o problemima s kojim se susreću istraživači, a još manje o problemima s kojim se susreću mladi istraživači. S obzirom da je moderna ekonomija zasnovana na ubiranju plodova naučnoistraživačkog rada, smatramo da je vrijeme da se u BiH počne raditi na jačanju nauke i ljudskih potencijala u ovim oblastima. U suprotnom, bojim se da nas čeka teška budućnost.
2. Sastanak u Briselu označio je zvanični početak projekta. Kako je izgledalo to okupljanje različitih partnera , da li se već na startu mogla osjetiti energija i potencijal jedne evropske priče o znanju i inovacijama?
Ovo je prvi put da smo se svi okupili uživo, tako da je dosta fokusa bilo na međusobnom upoznavanju. Mislim da su svi partneri pokazali volju da urade nešto dobro za mlade istraživače širom europe.
3. Raditi sa partnerima poput Fraunhofera, EIT Digitala i TU Graz je impresivno. Šta smatrate najvećom prednošću ovakvog partnerstva za mlade istraživače iz Bosne i Hercegovine?
Kao aktivnosti projekta, organizovat će se dva događaja u Grčkoj i Španiji tako da će nekoliko istraživača imati priliku da se uživo “umreži” sa istraživačima sa ovih i drugih institucija. Mimo toga, kao rezultate projekta ćemo imati i edukativne materijale za mlade istraživače koji će im pomoći da dobiju vještine koje će im biti korisne u industriji.
4. Šta znači “ekosistem talenata”? Koncept “ekosistema talenata” zvuči vrlo savremeno. Kako biste ga objasnili jednostavnim riječima – šta on konkretno znači za mlade istraživače, profesore i institucije u BiH?
U jednoj riječi, mobilnost. EU je primijetila da top talenti ne žele da se bave naukom, već idu u sektore gdje je veća mogućnost zarade i karijerna sigurnost bolja. Baviti se naukom u EU znači raditi više od 8 sati dnevno, primati manju platu nego radom u industriji i seliti se iz države u državu dok se ne nađe stalna pozicija na univerzitetu ili institutu. Također EU kompanije koje nemaju eksplicitno istraživačke pozicije vrlo su skeptične u zapošljavanju doktoranata.
Međutim, EU je primijetila da u polju inovacija zaostaje u poređenju sa SAD-om i Kinom te da bi držala korak sa njima, mora učiniti istraživačke karijere privlačnijim. Kako bi to uradila, želi napraviti veću mobilnost između industrijskih i istraživačkih poslova i na taj način privuče top talente da se također bave naukom.
5. Koji su prvi konkretni koraci koje će projekat preduzeti kako bi mladi istraživači osjetili koristi, da li će to biti treninzi, razmjene, mentorstva ili razvoj novih platformi?
Prvo ćemo razgovarati sa svim stakeholderima kako bismo identifikovali koje su to vještine koje su potrebne mladim istraživačima te na osnovu toga osmisliti i organizovati treninge.
6. Jedan od ciljeva projekta je lakše prilagođavanje tržištu rada. Koje vještine danas mladi naučnici moraju imati, a da nisu nužno samo tehničke?
To još trebamo da identifikujemo, ali recimo mogu pretpostaviti da spadaju u domen vještina koje se nekada nazivaju “transferable skills” tipa projekt menadžmenta, pregovaranje itd. Na našim univerzitetima taj aspekt je potpuno zapostavljen.
7. Bosna i Hercegovina ima mnogo talentovanih mladih istraživača, ali često bez adekvatne podrške i umrežavanja. Kako INISGHT može promijeniti taj osjećaj izolovanosti i stvoriti most prema evropskoj naučnoj zajednici?
Mladi naučnici u BiH se osjećaju izolovano jer troškove za odlazak na događaje i konferencije moraju da pokriju iz vlastitih sredstava, dok je praksa u razvijenim zemljama da te troškove pokrivaju matične institucije. Odlazak na te događaje vrlo bitan upravo zbog tog umrežavanja i povećanja vidljivosti istraživačkih rezultata. Također, vrlo često mentori nisu u toku sa međunardnim dešavanjima u nauci, tako da to njihovim studentima otežava povezivanje sa institucijama izvan BiH i mimo putovanja. Ovo sve navodim samo kako bih samo malo približio opseg problema domaćih mladih naučnika. Mi sa našim projektom ćemo pomoći u tom aspektu mobilnosti za određeni broj naučnika. Međutim, to je i dalje daleko od pravog rješenja.
8. Kako izgleda rad s patnerima iz sedam zemalja u praksi , koliko je izazovno uskladiti različite pristupe, kulture i načine rada?
Tek smo počeli tako da nismo još imali priliku da iskusimo izazove.
9. Kada projekat završi za tri godine, šta biste željeli da ostane iza njega u Bosni i Hercegovini? Koji bi bio vaš idealni “naslijeđeni rezultat”?
Idealno bi bilo da materijali koji razvijemo postanu dio kurikuluma doktorskih studija univerziteta u BiH, barem u online formi.
10. Ako biste mogli poslati poruku jednoj mladoj osobi koja danas razmišlja da li da ostane u nauci, šta biste joj rekli?
Nije sve u novcu, istinski se baviti naukom znači pomjerati granice ljudskog znanja i to je samo po sebi veliki doprinos čovječanstvu. Naš lagodan život je omogućen više-milenijskom akumulacijom znanja koju mi sada najčešće uzimamo zdravo za gotovo. Međutim, bavljenje naukom u BiH i vani često može ostaviti osjećaje “iskorištavanja” i stresa. Negdje sam pročitao da 40% doktoranata pati od depresije. Prije donošenja takve odluke, definitivno porazgovarati sa nekim ko je već prošao isto iskustvo.