RAZGOVOR S POVODOM: ANDREJ GAJIĆ
KO JE ANDREJ GAJIĆ?
Andrej A. Gajić je naučnik, patobiolog, specijalizant ronjenja, ROV pilot, nagrađivani podvodni fotograf i padobranac. Rukovodilac je Shark Tales pri National Geographic (Washington, D.C.) i radi na razumijevanju mehanizama nastanka i razvoja oboljenja kod ajkula i raža, kao i uspostavi njihove zakonske zaštite na međunarodnom nivou. Član je i Savjetodavnog viječa za istraživače pri National Geographic. Kroz svoju dosadašnju karijeru objavio je 60 naučnih radova i dvije knjige. Učestvovao je i predavao na više od 30 konferencija u Americi, Engleskoj, Gruziji, Španiji i drugdje. Obavlja terenska istraživanja u Mediteranskom moru, ali i šire, tokom kojih se susreo sa gotovo 50 vrsta ajkula i raža. Snimio je nekoliko dokumentarnih priloga za National Geographic, a o njegovom radu izvještavaju i FOX, Disney, BBC, CNN, Deutsche Welle, Al Jazeera i mnogi drugi. Još kao srednjoškolac bio je idejni začetnik i osnivač Sharklab (Il-Hamrun, Malta), koji je danas visoko priznata međunarodna institucija. Njegov rad finansirali su Rufford, Idea Wild, PADI i mnoge druge fondacije i vladina tijela.
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Ne mogu reći da se radi o nekom posebnom trenutku ili događaju, moje interesovanje za naučno-istraživački rad u oblasti prirodnih nauka postoji doslovno otkako znam za sebe, barem koliko se mogu sjetiti. Ono što me svaki put iznova inspiriše jeste kompleksnost prirodnih sistema i odnosi koji vladaju u njima. Kroz svoj rad trudim se da dam originalan prilog poznavanju mnogih problema u prirodi, te da predložim adekvatne mjere zaštite i dugoročnog očuvanja vrsta i/ili staništa.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Individualno nije, iako sam u suštini odrastao prateći National Geographic koliko sam mogao i nerijetko bio inspirisan mnogim radom mnogih ljudi, od kojih neke danas i dobro poznajem. Posmatranje prirode, kao i čitanje stručne literature, vrlo često snažno ispiriše čovjeka da upozna svijet oko sebe.
NI: Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
Obzirom na objektivnu kompleknost samog poziva, koja je često dijametralno suprotna onoj klasičnoj definiciji „posla“ – smatram da pojedinac koji se istinski želi baviti naučno-istraživačkim radom mora sam da posjeduje vrlo snažnu volju i interes, koji su rezultat isključivo njegovih osobnih želja. Ipak, ukoliko mladima pružimo priliku za kvalitetnim obrazovanjem, prije svega, a zatim i mogućnost nepristrasnog usavršavanja i razvoja znanja i vještina (baziranih isključivo na ličnom radu, sposobnosti, a ne podobnosti) smatram da će svakako daleko veći broj mladih se odvažiti na izgradnju karijere u oblastima nauke.
NI: Na šta ste najviše ponosni u svom radu?
Najbolja stvar vezana za posao koji obavljam jeste osjećaj ispunjenosti koji dobijate nakon svakog radnog dana. Mogućnost ne samo da vidite određena mjesta, pojave i vrste koje do danas niko nije vidio – već da svoja iskustva prenesete naučnoj zajednici, kao i daleko širim javnim masama. Bez obzira na postignute stučne rezultate, ma koliko visoki bili, u svom radu najviše sam ponosan kada inspirišem mladu osobu da se odvaži krenuti mojim (ili sličnim) stopama, te kada budem u mogućnosti da mentorišem i lično izgradim kandidata u kvalitetnog stručnjaka u svojoj oblasti.
NI: Koji su vaši planovi za budućnost i šta savjetujete budućim istraživačima?
Studije koje predvodim pionirskog su karatera, u budućnosti planiramo znatno prošitiri oblas djelovanja u suradnji sa našim partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kostariki, kao i mnogim državama Mediterana. Postoje i neki planovi koji se odnose i na Bosnu i Hercegovinu, a o kojima trenutno aktivno razgovaramo sa rektorom UNSA i mnogim vladinim tijelima.
Ne postoje budući istraživači. Svi smo mi istraživači, na jedan poseban način. Onom pak ko želi da izgradi profesionalnu karijeru u oblasti nauke savjetujem da prati svoje snove i bude hrabar, jer mnogo hrabrosti treba… da ima čvrstu vjeru i da bude siguran da će doći do rezultata koje želi makar ih godinama ne bude vidio, te samim tim i strpljenje – jer se napredak u nauci ostvaruje kroz dugoročni angažman.