RAZGOVOR S POVODOM: ANA ĆURIĆ

ŠTA MISLITE O?

Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo da se bavite biologijom?

Izgleda da je ona dio mene koja se ispoljila svim mojim trudom. Oduvijek sam pronalazila inspiraciju i satisfakciju u prirodi, od igre, kreativnosti, ljubavi prema svemu što je živo. Odrasla sam životinjama, i kroz osnovnu i srednju školu uvijek sam pokazivala veći interes za prirodne nauke. Nakon mature nije bilo puno izbora, medicina, biologija, ekologija, želja za veterinom koja je bila tek negdje preko granice. Nekoliko konsultacija i pala je odluka na biologiju, najbližu mojoj želji da upoznam sve funkcije živog bića i shvatim povezanost i postojanje svakog od njih na ovoj planeti.

Na čemu trenutno radite i koji su izazovi danas u poslu kojim se bavite?

Već četiri godine sam glavni koordinator za projekte Istraživanja Češnjarke u Bosni i Hercegovini i tome sam posvetila najviše svog vremena i znanja. Pored toga, dio sam upravnog odbora i član herpetološke NVO BHHU – ATRA, i u ovih nekoliko godina aktivno sam radila na preko 10 projekata u polju herpetologije i marinske biologije. Ispostavilo se da je najveći izazov danas biti dosljedan ovom poslu, vjerovati da svojim radom i rezultatima možete doprinjeti zaštiti biodiverziteta slažući male kockice, bez obzira na sve poteškoće koje vas prate u radu. Također, u ovom poslu je neophodnoimati dobar stručni oslonac drugih kolega iz drugih područja biologije, da bi se sva priča zaokružila i dala što bolje rezultate. Nadam se da će sadašnje i buduće generacije biologa i ekologa više razmišljati u pravcu kako djelovati zajedno, upijati i širiti svoje znanje i osigurati sebi dobar posao zbog kojeg su i upisali željeni fakultet.

S obzirom da ste vi imali priliku učestvovati u Noći istraživača kakva su Vaša iskustva?

Dvije godine sam učestvovala kao predavač na Noći Istraživača u Banjoj Luci, zadovoljna odazivom zainteresovanih ljudi da slušaju priče o vodozemcima i mom radu u BiH. Isto tako, naše organizacije (ATRA i DIZB) se svake godine predstavljaju u Banjoj Luci i Sarajevu sa svim interesantnim projektima, matrijalima, prezentujući publici dosadašnje rezultate i način rada.

Slušajte sebe, jer sami sebe najbolje poznajete. Ali dobro razmotrite situaciju i savjete drugih.

Koliko su važne ovakve manifestacije i predstavljanje na njima?

Ovakav događaj puno pomaže da ljudi, pogotovo djeca, dobiju jasniju sliku ko su to istraživači, naučnici, čime se bave i kako mogu doprinjeti i biti od opšte pomoći svojim radom i trudom. Za sve dokumentarce koje gledamo, da smo svjesni da među nama svima postoje mnogi takvi ljudi koji razmišljaju inovativno i rade sve te interesantne stvari. Naravno, nama su istraživanja mnogo kompleksnija ali jedan od krajnjih ciljeva je predstaviti rezultat što jednostavnije i na taj način širiti nova saznanja i bitne informacije.

Na šta ste najviše ponosni u svom radu, koja je najbolja stvar u vezi Vašeg posla?

Ponosna sam na svaki uticaj, pa i onaj minimalni, koji sam imala kao rezultat svog rada, od motivacije studenata i dobijanja pozitivnog rezultata u njihovom napretku do istraživanja čiji podaci su korišteni ili će biti korišteni za poboljšanje ili zaštitu vrste, staništa ili proglašenje zaštite pojedinih područja u BiH. Jedan od svijetlih primjera je korištenje podataka sa istraživanja u NP “Sutjeska“  koji su bili jedni od publikovanih argumenata zaustavljanja izgradnje pet hidroelektrana planiranih na rijekama NP, Sutjeska i Hrčavka.

Vaš savjet mladim ljudima koji tek treba da se opredjele za karijeru kojom će se baviti.

Slušajte sebe, jer sami sebe najbolje poznajete. Ali dobro razmotrite situaciju i savjete drugih.