RAZGOVOR S POVODOM: ADNAN MEHONIĆ
KO JE ADNAN MEHONIĆ?
Dr Adnan Mehonic (rođen 1987) je profesor na University College London, Fakultet za elektroniku i elektroinženjering, i naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije (Research Fellow of Royal Academy of Engineering). Završio je Bachelor studij na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu 2006. kao najbolji student i dobitnik je nagrade “Zlatna značka”. Magistrirao je na University College London (UCL) u oblasti nanotehnologije i dobitnik je “Oxford Instruments Award” za najbolji magistarski rad u 2009. Titulu doktora nauka elektronike i elektrotehnike na UCL dobio je 2013., te je njegov doktorski rad ocijenjen kao jedan od tri najbolja u 2013. godini. Od 2013 do 2017 radio je kao postdoktorski naučni istraživač (Research Associate) na UCL-u, a od 2017. je naučni član Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije (Research Fellow of Royal Academy of Engineering). 2019. godine izabran je na profesorsku (docentsku) poziciju na Fakultetu za elektroniku i elektroinženjering na UCL-u.Autor je preko 35 radova objavljenih u prestižnim naučnim časopisima (uključujući Nature časopise) i preko 60 konferencijskih radova i izlaganja. Inovator je četiri međunarodna patenta, te je suosnivač kompanije (“Intrinsic Semiconductor Technology”). Odlikovan je priznanjem za najinovativnijeg akademika na UCL-u u 2015-oj (“UCLB One to Watch Award”). Suosnivač je i član Upravnog odbora Asocijacije za Napredak Nauke i Tehnologije (ANNT).
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Teško je izdvojiti jedan konkretan događaj ili osobu. Moje interesovanje za prirodne nauke je raslo organski – u osnovnoj školi sam volio da rješavam matematičke probleme, poslije sam počeo da čitam o poznatim fizičarima i njihovim otkrićima, pa o velikim pitanjima današnjice i mogućim scenarijima budućnosti. Sviđala mi se jasnoća zakona i “pravila igre”, ideja sticanja znanja o nečemu što ne možemo vidjeti ili čuti, i što je daleko od intuicije svakodnevnog života. Intuicija, koju je moguće steći kroz prirodne nauke, daje mogućnost šire spoznaje stvari koje su izvan prostora, vremena i uslova koji su nam svakodnevno bliski. Mislim da je ovo veliki dio razloga moje zainteresovanosti za prirodne nauke.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Nije se radilo o pojedincima – mislim da je inspiracija kumulativ pročitane literature. U srednjoj školi sam dobio serijal knjiga “Lectures on Physics” Richard Feynman-a, tri odlične knjige o fizici; nekoliko godina nakon toga njegova predavanja i intervjui su se počeli pojavljivati na internetu. Sjećam se da sam čitao o ruskom naučniku Lev-u Landau i njegovom poznatom ispitu iz fizike “Teoretski minimum”, koji je imao status legende. Sjećam se da sam čitao o John von Neumann-u i drugima.
NI: Kako zainteresovati mlade u BiH za nauku i istraživanje?
Mislim da treba zainteresovati cijelo akademsko/naučno društvo, ne samo mlade. Pored niza objektivnih poteškoća, prvenstveno finansijskih i pravnih, mislim da možemo raditi više na prepoznavanju ljudi u društvu koji uspješno obavljaju naučno-istraživački rad i stvoriti atmosferu gdje će kvalitetan naučni rad biti dio lične ambicije većine akademskih radnika. Mladim ljudima se nauka najbolje može približiti kroz direktan kontakt s naučnicima, bilo to u vidu kampova i radionica, ili kroz njihovo uključivanje u naučni rad u vidu ljetnih stažiranja i posjeta istraživačkim centrima. Takvih prilika u BiH danas ima više. “Noć Istraživača” je svakako odlična prilika za učenike; Asocijacija za Napredak Nauke i Tehnologije je nedavno završila drugi STEM Youth Camp – kamp za srednjoškolce iz cijele BiH sa afinitetima prema prirodnim naukama i tehnologiji; a naravno postoje i druge organizacije u BiH koje djeluju u ovom pravcu, i to je najbolja investicija u našu budućnost.
NI: Na šta ste najviše ponosni?
Nekako sam uvijek više fokusiran na budućnost i razmišljam šta bih još želio postići, na čemu bih volio raditi i o čemu više naučiti. Naučno-istraživački rad kroz akademski poziv pruža slobodu i fleksibilnost, te omogućuje ispunjenje intelektualne znatiželje. Svakako da cijenim to što imam priliku raditi na globalnim pitanjima današnjice, i s nekim od najboljih naučnika na svijetu. Volim slobodu da mogu učiti o različitim disciplinama i razmišljati kako koristiti ideje iz više oblasti za rješavanje određenog otvorenog pitanja. Trudim se da ovo ide paralelno s ciljem uvećanja globalnog ljudskog znanja i poboljšanja kvaliteta ljudskog života.
NI: Koji su vaši planovi za budućnost i šta savjetujete budućim istraživačima?
Akademski poziv i bavljenje naukom je moja dugoročna vizija. Moj savjet svim mladim ljudima je da budu vrijedni i hrabri. Mogućnosti koje danas imate su velike: od pristupačnosti besplatnih edukativnih servisa, velikog broja ljetnih/zimskih kampova, do posjeta velikim svjetskim naučno-istraživačkim centrima. Iskoristite različite prilike i probajte raznolike opcije: to je dobra strategija da bolje razumijete čemu želite posvetiti vašu karijeru… Još uvijek imate vremena za korisne “greške”.