RAZGOVOR S POVODOM: ADLA KAHRIĆ
KO JE ADLA KAHRIĆ?
Adla Kahrić je marinski ekspert čija su istraživanja primarno bazirana na istraživanjima raža i ajkula kroz ekologiju, konzervaciju, patologiju, histopatologiju, radiologiju i genetiku. Svoju karijeru je započela u sklopu Sharklab International (Naxxar, Malta) gdje kroz svoj angažman zajedno sa kolegama pokrenula i incijativu razvoja lokalnog tima kroz Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA čiji je osnovni cilj edukacija i razvoj marinske biologija na području Jadranskog mora. Pored navedenog, Adla je istraživač Nacionalne Geografije u sklopu čijeg angažmana rukovodi istraživanjima baziranim na dijagnosticiranju bolesti kod ajkula i raža u Mediteranskom moru. Autorica je preko 40 naučnih i stručnih radova, pri čemu je učestvovala na više od 20 međunarodnih priznatih konferencija, radionica i kongresa. Posjeduje višegodišnje iskustvo rada na terenu i u laboratoriji. Rukovoditelj je velikog broja globalnih projekata, među kojima se ističe projekat za uspostavljanje prvih marinskih zaštićenih područja unutar Bosne i Hercegovine koje je podržao Waitt Fondation, što je iznimno veliki korak za našu državu. Također se ističe i agažman u sklopu IPA projekta DeFIshGear koji predstavlja osnovu u našoj državi za trenutno najaktuelnija svjetska istraživanja u kvantifikaciji mikroplastike u animalnim digestivnim crijevima. Trenutno, Sharklab je jedna od svjetskih vodećih institucija za istraživanje ajkula i raža koja je zastupljena na 4 kontinenta, a Adla je zamjenik Sharklab ADRIA unutar koga je rukovodilac Odjela za genetiku i biomedicinski inžinjering Sharklab ADRIA (Naxxar, Malta).
ŠTA MISLITE O?
Šta Vas je nadahnulo da se bavite naukom?
Ukoliko posmatramo nauku kroz definiciju koja je prihvatljiva na globalnom nivou zasigurno je širok i sveobuhvatan termin te smatram da svako od nas nosi određenu dozu zainteresovanosti za nauku gdje se mnogi usmjeravaju ka određenoj oblasti pokušavajući se specijalizovati za odabrano područje. Upravo sam i ja kroz život nosila određenu dozu zainteresovanosti koja je kroz izgradnju moje osobnosti zasigurno prevagnula, a moja ljubav prema morskom svijetu se rodila iznenada, onoga trenutka kada sam prvi put zaronila u morske dubine shvativši da je upravo taj svijet nedovoljno istražen i da dosadašnji podaci pružaju isuviše fascinantne informacije o svijetu koji za nas još uvijek predstavlja neku drugu dimenziju. Želja da dokučim i upoznam živi svijet u intrigiranim vodenim dubinama koje za nas predstavljaju neprirodno stanište, je nadahnula i rodila ljubav prema morskom svijetu i sadašnjem radu.
Upornost je osnovna karakteristika koja vodi ka ostvarenju naših snova i to je jedina i osnovni savjet za svakog mladog naučnika, da ne dozvolimo da ne prođe dan a da nismo uradili korisnu stvar koja nas već danas stavlja na jednu stepenicu više koja je bliža našem cilju.
Koliko je umjetnost utjecala na Vaše istraživanje i rad u polju genetike, postoji li ikakva sličnost dvaju polja?
Za mene lično postoji sličnost između nauke i umjetnosti, a to je zajednički cilj gdje oboje predstavljaju osnovu za napredak i adaptaciju čovječanstva u modernom svijetu. Moja kreativna strana je itekako uticala na rad u nauci kroz vrlo kreativne ideje za realizaciju projekata i organizacije, kao i kroz naučne ilustracije, jer spona između dvije oblasti postoji samo onda kada je mi vidimo u svojim očima, što potvrđuje činjenicu da je svijet doista onakav kakav je u očima posmatrača.
Zašto je Vaše istraživanje i rad bitan za bh. građane, šta želite postići?
Smatram da svako treba cijeniti svoj rad i trud, te time isto mislim da je rad mog tima i mene od izuzetno velike važnosti za državu i za bh. građane. Naime, radimo na upostavljanju prve kompletne liste marinske faune, što je bitno istaći jer mnoge države već odavno posjeduju navedene podatke. Također pokušavamo uspostaviti prva zaštićena marinska područja u Bosni i Hercegovini kroz koja bi zaštitila cjelokupni životni svijet, jer antropogeni pritisak se svakim danom povećava te nivoi zagađenja rastu, a time se narušava i zdravstveno stanje konzumnih riba koje se aktivno koriste u ljudskoj ishrani. Pored navedenog istaknula bih i dosadašnja cjelokupna istraživanja, ali i pionirska istraživanja ajkula i raža (ekologija, etologija, morfologija, anatomija, patologija, histopatologija, imunohistohemija, radiologija) koja nas stavljaju na visok nivo naučne scene u svijetu, predstavljajući i promovišući našu državu na globalnom nivou.
Vaši naučno-istraživački radovi posvećeni su marinskoj biologiji, šta vas je usmjerio na to područje?
Cjelokupnu dosadašnju karijeru sam posvetila marinskoj biologiji i istraživanju morskog svijeta kroz različite naučne discipline, a na fakultetu većina naučnog i stručnog osoblja je posvećena ihtiološkim istraživanjima ili istraživanjima koje obuhvataju živi svijet vodenih ekosistema, te upravo prilikom studiranja sam se angažovala u Sharklab International u sklopu koga sam na samom početku radila na ekologiji, konzervaciji, anatomiji i morfologiji hrskavičastih riba. Trenutak kada sam prvi put zaronila pod vodom i uspostavila interakciju sa životinjama shvatila sam da je to doista posao kojim želim da se bavim i u koji sam se naprosto zaljubila.
Vaš savjet budućim naučnicima i istraživačima?
Prije svega trebamo znati da put do uspjeha je oduvijek težak i da je potreban konstatan rad i trud. Imati podršku od nama najbližih ljudi je jedna od velikih stepenica na samom početku koje nas guraju naprijed, jer u uspjehu je potrebno neumorljivost u ambiciji i neodustajanju, a vrlo često nam se desi da kada padnemo da se teško samoincijativno dalje dižemo i pokrećemo te zbog toga je najbitnije ne odustajati, ne stajati i kretati se ka naprijed jer kada jednom uđemo u takvu “fazu” svakim danom ćemo biti bliži našem cilju. Upornost je osnovna karakteristika koja vodi ka ostvarenju naših snova i to je jedina i osnovni savjet za svakog mladog naučnika, da ne dozvolimo da ne prođe dan a da nismo uradili korisnu stvar koja nas već danas stavlja na jednu stepenicu više koja je bliža našem cilju.
Na šta ste najviše ponosni ?
Gledajući stručni dio na globalnom nivou zasigurno bih rekla da se najviše ponosim time što sam postala istraživač Nacionalne Geografije, no ono što mene doista čini sretnom i ponosnom je doprinos našoj državi i rezultati koji doista ostavljaju tragove. Način na koji pokušavamo i uspjevamo dokučiti do drugih ljudi koji doista podržavaju naš rad. Učiniti ovako veliki korak i uspjeti doprijeti do svijesti drugih ljudi je doista ono što čini najveći uspjeh, jer jedino tako možemo uspostaviti održivi razvoj i zaštitu kada zajedno doprinosimo boljoj budućnosti i razvoju naše države, što kod nas nažalost predstavlja najveći problem. Vidjeti da naša država u svijetu nauke ide naprijed, a da iza toga svega ipak stojim zajedno sa svojim timom kao i naši građani kroz podršku, je nešto što me najviše čini ponosnom.