RAZGOVOR S POVODOM: AJLA DORFER
KO JE AJLA DORFER?
Ajla Dorfer je mlada konsultantica obrazovana sa interdisciplinarnim pristupom u pogledu šumarske politike i ekonomike te hortikulture. Podjednako Ajla je student trećeg ciklusa/doktorskih studija na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Kroz obrazovanje, ona je stekla široka znanja po pitanju različitih tema vezanih za šumarstvo kao i društvenih nauka. Kroz profesionalno iskustvo Ajla je bila uključena podjednako u javni i privatni sektor, te je stekla široka znanja i kompetencije za: (i) održivo upravljanje prirodnim resursima, (ii) zaštitu prirode, (iii) donošenje studija u sektoru okoliša kao i strateško-planskih dokumenata, (iv) pripreme investicionih projekata i sektorskih studija, (v) identifikaciju uticaja na društvo i mjera ublažavanja, kao i pitanja raseljavanja i kompenzacija, (vi) mapiranje interesnih strana i razvoj planova uključivanja interesnih strana, (viii) donošenje i implementaciju akcionih planova za komunikaciju/lobiranje/podizanje svijesti javnosti, (ix) provođenje kampanja, (x) dizajniranje i provođenje društvenih anketa i baznih istraživanja. Ajla je radila na širokom spektru konsultantskih projekata finansiranih od strane zvučnih međunarodnih organizacija (WB, EBRD, UNEP, UNDP, JICA , WWF, IUCN itd.). Pored konsultinga, Ajla već dvije godine vodi nevladinu organizaciju fea-u (Inicijativa za šumarstvo i okoliš, eng. Forestry Environmental Action) koja ima kancelarije u Sarajevu i Beogradu a djeluje na području jugoistočne Evrope.
ŠTA MISLITE O?
NI: Šta Vas je zainteresovalo i nadahnulo za nauku?
Prije svega bih rekla da se minimalno bavim fundamentalnom naukom a više primijenjenom ili praktičnom naukom. Do toga je došlo spontano i kroz studije i kroz posao/projekte. Ne mogu reći da se bavim samo naukom ali u mom poslu kada god mogu koristim naučno priznate metode i primarne podatke dobivene kroz istraživanja.
NI: Da li Vam je rad nekog naučnika/istraživača bio inspiracija za Vaš naučno-istraživački rad?
Imala sam sreću pohađati i uspješno završiti međunarodni Master program iz oblasti šumarske politike i ekonomike (FOPER) koji se po sistemu rotacije realizovao na dva univerziteta – Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Beogradu, a koji je ciljao studente sa područja jugoistočne Evrope. Kursevi studija organizovani su na način da postojeći predavači na šumarskim fakultetima u regionu, skupa sa eminentnim međunarodnim predavačima (po principu “predavanja u paru”) učestvuju u nastavnom procesu. Tako sam imala čast da mi predaju mnogi eminentni profesori i istraživači širom svijeta kao i niz profesora i istraživača iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i sl. Ne samo da su me nadahnuli nego su i definitivno usmjerili moju karijeru u određene sfere zanimanja.
Najvećim dijelom bavim se interdisciplinarnim pitanjima u oblastima zaštite okoliša (specifičnije prirode) i upravljanja prirodnim resursima. Paradigme održivog razvoja, upravljanja prirodnim resursima (posebno šumskim ekosistemima) i druge se kontinuirano mijenjaju. Samo unazad par desetljeća potpuno su se promijenili zahtjevi ljudi/zajednica prema prirodnim resursima a samim tim ubrzano se mijenjaju i politike upravljanja istima. U mom radu i istraživanjima upravo sam najviše zainteresovana za sponu tj. interakciju društva i okoliša.
Pratite osjećaj iz želuca (onda kada ne morate pratiti savjete mentora) i bavite se samo onim pitanjima za koju osjećate istinsku strast.
NI: Na šta ste najviše ponosni?
Najbolja stvar u vezi mog posla je dinamičnost i društvena mreža koja stalno raste. Generalno sam ponosna jer imam motivisan i stručan tim mladih ljudi kojim sam okružena, odlične mentore i što svi skupa imamo priliku a i volju primjenjivati dobru međunarodnu praksu na našim prostorima i pomjerati granice.
Zašto je Vaš rad bitan za bh građane?
U našoj zemlji postoji ogroman deficit istraživanja generalno, kao i statističkih podataka u mnogim oblastima. Iako se unazad par godina, barem sa aspekta statistike u oblasti okoliša, stanje popravilo ipak to nije dovoljno da se odgovori na sve zahtjeve, posebno one koji se nameću kroz proces uključivanja BiH u evropske integracione tokove. S tim u vezi ističem da donošenje odluka na svim nivoima treba biti zasnovano na detaljnim analizama i validnim (primarnim) podacima. Kroz ovakva istraživanja ne dajemo doprinos samo nauci već i praksi kroz informisanje donosioca odluka i formiranje politika koje odgovaraju društvu i okolnostima u kojima živimo.
NI: Šta savjetujete budućim istraživačima?
Prvi generalni savjet je da pratite osjećaj iz želuca (onda kada ne morate pratiti savjete mentora) i da se bavite samo onim pitanjima za koju osjećate istinsku strast. Drugi savjeti su da se kontinuirano informišete i uključite u programe razmjene studenata/istraživača, da nađete priliku da radite sa međunarodnim profesorima i stručnjacima, da usavršite barem jedan strani jezik i da pohađate barem jedan kurs o pisanju projektnih prijedloga jer zaista nije toliko teško naći međunarodnog donatora za vaša buduća istraživanja. Sretno!