Danijela Kardaš Ančić je viši asistent na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i istraživačica čiji rad spaja tehničko znanje, održivu energiju i društvenu odgovornost. Trenutno je na 3. godini doktorskih studija Mašinskog fakulteta u Beogradu. Kroz naučnoistraživački rad i projekte bavi se obnovljivim izvorima energije, energetskom efikasnošću, kao i pitanjem energetskog siromaštva. Danijela nastoji da nauku učini korisnom, primjenjivom i dostupnom zajednici. U svom radu posebno ističe važnost saradnje sa studentima i podsticanja mladih da kroz istraživanje razvijaju radoznalost, kreativnost i inovativno razmišljanje.
RiNG: Često kažemo da naučnici inspirišu svojom radoznalošću. Šta je ono što Vas lično inspiriše — bilo u Vašem naučnom radu ili u svakodnevnom životu izvan fakulteta?
Inspiriše me priroda i način na koji njeni zakoni funkcionišu u harmoniji — kako je sve baš tako i zašto. Ta ljepota, uređenost i logika koja stoji iza prirodnih pojava uvijek u meni budi radoznalost i želju da dublje razumijem svijet oko sebe. Posebno me fascinira kako se i najsitniji detalji uklapaju u širu sliku, stvarajući poredak koji je istovremeno i jednostavan i zadivljujuće složen.
Dodatno me inspiriše mogućnost da se naučnim radom unaprijedi nečiji kvalitet života, ali i da se doprinese očuvanju naše planete. Svaka ideja ili rješenje koje ima potencijal da pomogne ljudima ili smanji negativan uticaj na okolinu za mene predstavlja snažan podsticaj. Vjerujem da nauka ima moć da stvara pozitivne promjene, a ta svijest mom istraživačkom pozivu daje dubok i trajan smisao.
RiNG: Radite na projektu „Testna laboratorija za solarno hlađenje i grijanje prostora primjenom Peltierovih termoelektričnih modula“. Možete li objasniti publici Noći istraživača jednostavnim riječima zašto je taj projekat važan — i kako bi mogao uticati na svakodnevni život ljudi?
Važnost projekta „Testna laboratorija za solarno hlađenje i grijanje prostora primjenom Peltierovih termoelektričnih modula“ ogleda se u istraživanju načina na koje se obnovljivi izvori energije — konkretno solarna energija — mogu iskoristiti za razvoj efikasnih sistema za grijanje i hlađenje prostora. U okviru projekta razvijamo testnu sobu u kojoj ćemo simulirati različite uslove, poput temperature, pritiska i vlažnosti, te pratiti kako ti faktori utiču na ljude u realnim životnim situacijama.
Za grijanje i hlađenje ove prostorije koristimo Peltierove termoelektrične module — uređaje koji funkcionišu na principu termoelektričnog efekta, tj. pretvaraju električnu energiju u temperaturne razlike, omogućavajući tako grijanje ili hlađenje prostora. Na ovaj način istražujemo potencijal korištenja ovih modula u sistemima za energetsku efikasnost i održivo upravljanje energijom. Ovaj projekt je važan jer pruža moguća rješenja za smanjenje potrošnje energije u grijanju i hlađenju, što je ključno za budućnost energetske efikasnosti i održivosti. Takođe, korišćenje Peltierovih modula u kombinaciji sa solarnim izvorima energije može doprinijeti smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, što je od velikog značaja u kontekstu globalnih izazova u oblasti klimatskih promjena. U svakodnevnom životu, ovakvi sistemi mogli bi unaprijediti kvalitet života, jer bi omogućili precizno kontrolisanje uslova u prostorijama koristeći obnovljive izvore energije, smanjujući troškove energije i doprinoseći očuvanju životne sredine. Pored toga, ovakvi tehnološki napreci mogu otvoriti put ka održivijim i pristupačnijim rješenjima za grijanje i hlađenje u domaćinstvima, poslovnim prostorima, pa čak i u urbanim sredinama širom svijeta.
RiNG: U projektu ENPOWER učestvujete u jačanju naučnih kapaciteta usmjerenih na energetsko siromaštvo. Kako vidite ulogu istraživanja u rješavanju društvenih izazova poput energetske nejednakosti?
Istraživanje igra ključnu ulogu u rješavanju društvenih izazova poput energetske nejednakosti, jer nam omogućava da dublje razumijemo uzroke i posljedice energetskog siromaštva te razvijemo konkretna rješenja koja mogu imati dugoročni uticaj na društvo. Kroz projekat ENPOWER, na Univerzitetu u Banjoj Luci radimo na jačanju naučnih kapaciteta u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i socijalnih aspekata energetskog siromaštva.
Jedan od glavnih ciljeva ENPOWER-a je koristiti naučna istraživanja kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo, kroz efikasniju potrošnju energije u domaćinstvima i zgradama, primjenu obnovljivih izvora energije, vještačku inteligenciju ali i analizu socio-ekonomskih i političkih faktora koji utiču na energetsko siromaštvo. Kroz ovakva istraživanja, mi razvijamo praktična rješenja koja mogu smanjiti troškove energije za korisnike, čineći energiju pristupačnijom i održivijom. Takođe, istraživanje u ENPOWER projektu omogućava razvoj politika i strategija koje mogu biti temelj za izgradnju pravednijeg i održivijeg energetskog sistema. Kroz razmjenu znanja i saradnju sa industrijom, vladinim institucijama i civilnim društvom, doprinosimo kreiranju konkretnih rješenja koja mogu imati stvaran uticaj na život ljudi, smanjujući energetsko siromaštvo.
Na kraju, istraživanje u ENPOWER-u doprinosi i jačanju kapaciteta mladih istraživača i stručnjaka na UNIBL-u, omogućujući im da se aktivno uključe u razvoj novih tehnologija, politika i rješenja za energetske izazove. Ovaj projekt je važan jer povezuje naučna istraživanja s praktičnim problemima i doprinosi pametnoj specijalizaciji, zelenoj tranziciji i ekonomskom razvoju u Bosni i Hercegovini.
RiNG: Kao naučnica i asistentica, radite mnogo sa studentima. Na koji način studentski angažman u istraživačkim projektima doprinosi razvoju naučne zajednice i šire javnosti?
Studentski angažman u istraživačkim projektima ima izuzetno važnu ulogu u razvoju naučne i šire društvene zajednice. Mladi ljudi su izvor velike kreativnosti, inovativnosti i novih ideja. Njihov način razmišljanja često je svjež i otvoren za nove pristupe, što je od ključne važnosti za napredak u nauci i tehnologiji. Studenti unose novu energiju i perspektive u istraživanja, često postavljajući pitanja koja možda nisu bila razmatrana do tada, ili predlažući rješenja koja mogu biti inovativna i drugačija od tradicionalnih pristupa. Kroz angažman u istraživačkim projektima, studenti ne samo da stiču važno iskustvo i znanje koje je neophodno za njihovu profesionalnu karijeru, već aktivno doprinosе i unapređuju naučnu zajednicu. Oni postaju integralni dio procesa istraživanja, doprinoseći novim saznanjima, analizama i čak implementaciji praktičnih rješenja koja mogu imati dugoročni uticaj na društvo. Ovaj angažman im omogućava da razviju kritičko mišljenje, sposobnost rješavanja problema i timski rad — vještine koje su ključne za budućnost naučne i profesionalne zajednice.
Na kraju, angažman studenata u istraživačkim projektima je investicija u njihov vlastiti profesionalni razvoj, ali i u opšti napredak naučne zajednice i šire društvene zajednice. Mladi su naša budućnost, a njihova kreativnost, energija i otvorenost za nove ideje ključni su za oblikovanje svijeta u kojem ćemo živjeti.
RiNG: Vaš rad povezuje tehničko znanje i kreativno razmišljanje, naročito kada je riječ o energetskim sistemima. Kako biste opisali odnos između naučne preciznosti i inovativne mašte u onome što radite?
Odnos između naučne preciznosti i inovativne mašte je ključan u mom radu, naročito kada se bavimo razvojem energetski efikasnih i održivih sistema. Naučna preciznost omogućava temeljno razumijevanje principa koji stoje iza tehnologija i sistema koje istražujemo. Međutim, inovativna mašta i kreativno razmišljanje su ono što omogućava da ta znanja primijenimo na nove, nekonvencionalne načine. Oblasti energetike se suočava s velikim izazovima poput energetske efikasnosti, održivosti i smanjenja emisija CO2 i često je potrebno pomaknuti granice postojećih tehnologija i razmišljati izvan uobičajenih okvira. Kreativnost omogućava razvijanje novih ideja i pristupa koji mogu dovesti do efikasnijih i održivijih rješenja. Na primjer, u istraživanju obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, naučna preciznost nam omogućava da razvijemo tehnički ispravne modele, dok kreativno razmišljanje omogućava da se ti modeli primjene na praktičan način, prilagođeni specifičnim potrebama i uslovima.
Dakle, naučna preciznost i inovativna mašta nisu u suprotnosti, već se nadopunjuju. Preciznost pruža temelje i sigurnost, dok kreativnost otvara nove mogućnosti i puteve za unapređenje i inovaciju. U konačnici, zajedno čine temelj za razvoj održivih energetskih sistema koji mogu imati dugoročne koristi za društvo i životnu sredinu.
RiNG: Možete li podijeliti jednu ličnu priču ili momenat iz svog naučnog ili profesionalnog puta — nešto što vas je posebno ojačalo, inspirisalo ili oblikovalo vaš pogled na istraživanje?
Jedna od najvažnijih priča u mom profesionalnom putu svakako je rad na mojoj doktorskoj disertaciji. Taj put me je duboko inspirisao i ojačao, jer mi je omogućio da se suočim sa različitim izazovima, kako u smislu istraživačkih problema, tako i u organizaciji mog vremena i resursa. Dok sam se bavila izradom svog istraživanja, shvatila sam koliko je važno biti strpljiv, istrajan i s spreman na prilagođavanje.
Izrada doktorske disertacije je proces u kojem moraš biti otvoren za nove ideje i stalno preispitivati svoje pretpostavke. Iako imam jasno definisanu temu, put ka njenom razumijevanju i rješavanju je postao dinamičan i promjenjiv. To mi je omogućava da razvijem fleksibilnost kao istraživač, kao i sposobnost da prepoznam trenutke kada je potrebno revidirati ili proširiti pristup.
Ovaj put je takođe pokazao koliko je važno imati podršku mentora i saradnika, jer je naučna zajednica mjesto gdje se zajedno raste, dijele iskustva i uči. Svaka prepreka, svaka sumnja tokom istraživanja bila je prilika za napredak, i to me motiviše da nastavim dalje. Moj put i sav proces izrade doktorske disertacije oblikuje moj pogled na istraživanje, jer mi pomaže da razumijem šta znači biti istrajan, fleksibilan i strastven u naučnom radu, a sve to želim prenijeti i svojim studentima i kolegama.